Neurofiziologija boli u kirurških pacijenata.
Journal
Veterinarska stanica
Date Issued
2021
Author(s)
Smolec O. *, Uglešić P. , Pećin M. ,Toholj B. , Radišić B. , Dobranić M. , Ilijevska K. , Milošević Ž. , Manojlović A. , . Lipar M
Abstract
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji
(SZO) definicija boli glasi: ,,Bol je neugodno
osjetno i emocionalno iskustvo povezano uz
stvarnu ili moguću ozljedu tkiva ili opisom
u smislu te ozljede’’. Bolni podražaj može se
podijeliti prema duljini trajanja na akutnu i
kroničnu bol; prema mehanizmu nastanka
na organsku i psihogenu, prema uzroku
na nocicepcijsku i neuropatsku bol, prema
mjestu nastanka na viscelarnu i parijetalnu
te prema općem uzroku na benignu i
malignu. Bolni put se na osnovi anatomije
i neurofiziologije sastoji od četiri procesa, a
to su podražaj (transdukcija), kondukcija,
prijenos (transmisija), percepcija osjeta
boli. Neurotransmiteri u koje ubrajamo
noradrenalin i acetilkolin na simpatičnim
živčanim završetcima te dopamin u SŽS-u.
Drugu, veću skupinu čine prilagođivači
(modulatori) transmiterske djelatnosti i to
su, primjerice, histamin, glutamat i aspartat,
gama-aminomaslačna kiselina (GABA) u
SŽS-u. Nociceptivni bihevioralni odgovori
koji se promatraju u životinja mogu biti
refleksni (povlačenje), dobrovoljni i kronično
bolni. Dva glavna alata korištena za procjenu
boli u životinja su sustavi bodovanja boli i
algezimetri.
(SZO) definicija boli glasi: ,,Bol je neugodno
osjetno i emocionalno iskustvo povezano uz
stvarnu ili moguću ozljedu tkiva ili opisom
u smislu te ozljede’’. Bolni podražaj može se
podijeliti prema duljini trajanja na akutnu i
kroničnu bol; prema mehanizmu nastanka
na organsku i psihogenu, prema uzroku
na nocicepcijsku i neuropatsku bol, prema
mjestu nastanka na viscelarnu i parijetalnu
te prema općem uzroku na benignu i
malignu. Bolni put se na osnovi anatomije
i neurofiziologije sastoji od četiri procesa, a
to su podražaj (transdukcija), kondukcija,
prijenos (transmisija), percepcija osjeta
boli. Neurotransmiteri u koje ubrajamo
noradrenalin i acetilkolin na simpatičnim
živčanim završetcima te dopamin u SŽS-u.
Drugu, veću skupinu čine prilagođivači
(modulatori) transmiterske djelatnosti i to
su, primjerice, histamin, glutamat i aspartat,
gama-aminomaslačna kiselina (GABA) u
SŽS-u. Nociceptivni bihevioralni odgovori
koji se promatraju u životinja mogu biti
refleksni (povlačenje), dobrovoljni i kronično
bolni. Dva glavna alata korištena za procjenu
boli u životinja su sustavi bodovanja boli i
algezimetri.
Subjects
File(s)![Thumbnail Image]()
Loading...
Name
08. Smolec - Neurofiziologija boli.pdf
Size
555.92 KB
Format
Adobe PDF
Checksum
(MD5):83029b61b066128cf7e18a475d0d5e3b