Institute of Sociological, Political and Juridical Research

Permanent URI for this communityhttps://repository.ukim.mk/handle/20.500.12188/28

The Institute for Sociological, Political and Juridical Research was founded in 1965 with the decision of the Council of the University “St. Cyril and Methodius". Since then, the ISPJR is devoted to scientifically examine the sociological, political and legal phenomena in the country, to encourage and to organize appropriate researches for social development, to educate young scientist and to develop scientific staff. Институтот за социолошки и политичко-правни истражувања е основан во 1965 година со одлука на Советот на Универзитетот "Св.Кирил и Методиј" во Скопје. Од тогаш, ИСППИ е посветен на научното истражување на социолошките, политиколошките и правните појави во земата, на поттикнување и организирање соодветни истражувања за развој на општеството, на подготвување на научен подмладок и усовршување на научен кадар.

Browse

Search Results

Now showing 1 - 3 of 3
  • Some of the metrics are blocked by your 
    Item type:Publication,
    Online and digital communication practices during the coronavirus pandemic: The case of publishing houses in Macedonia
    (Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd, 2023)
    The subject of our research is online and digital communication practices during the coronavirus pandemic on the part of publishing houses in Macedonia. Certain aspects of the research subject include changes in communication and interaction between publishing houses and the readership, as well as the use of social networks. The research started from the main research question: “What were the online and digital communication practices of publishing houses in Macedonia during the coronavirus pandemic?” The main goal of the research is: to identify the online and digital communication practices of publishing houses. Qualitative methodological techniques, semi-structured interview and qualitative content analysis, were used. The research is based on the fact that in times of global crisis, communication technologies and culture could be transformed into instruments of social change, for the benefit of the individual and humanity, and as a “helping tool” for dealing with certain consequences, creating new, improved conditions for life, action and creation of new forms of communication and interaction and exchange and creation of cultural content. From the conducted interviews and content analysis, we can conclude that during the pandemic, especially during the period of quarantine and curfew in 2020, most of the communication between publishing houses and the readership was transmitted online. What is key to the change in communication and interaction between them is that activities and events that are usually carried out with physical presence, “live”, in the pandemic period were carried out online, so that the whole way of organizing those activities and events changed, and thus habits and the use of certain Internet and digital technologies and tools have also changed.
  • Some of the metrics are blocked by your 
    Item type:Publication,
    Film music as an integral part of framing messages in Macedonian films “With torments I was born, before the rain in Macedonian part of the hell”
    (NGO Academy of Social Sciences, 2019-12)
    Marijana Markovikj
    ;
    Eleonora Serafimovska
    Film kao medij masovne komunikacije ima upečatljiv i jedinstven utjecaj na oblikovanje percepcije publike, istodobno djelujući na dva dominantna osjetila: vid i sluh. Uključivanje glazbe u određene filmske scene stoga ima za cilj pojačati i naglasiti izazvana iskustva (emocionalna, reflektivna i senzitivna). U makedonskim filmovima, gdje kao naracija dominiraju poznata djela makedonske književnosti, makedonske narodne pjesme se najčešće koriste kao filmska glazba. Kao dio makedonske kulture oni su sastavni dio povijesti, ističući težnje makedonskog naroda za nacionalnom neovisnošću. Da bismo odgovorili na glavno istraživačko pitanje: "Naglašava li (uokviruje) makedonska narodna pjesma kao filmska glazba glavnu poruku filma?" analizirali smo uporabu makedonske narodne pjesme “So maki sum se rodil” (“Sa mukama sam se rodio”) u filmovima “Pred doždot” (“Prije kiše") i"Makedonskiot del od pekolot” (“Makedonski dio pakla"). Koristila se metoda kvalitativne analize sadržaja gdje se uzima u obzir jedinica analize: tekst, scena i ponašanje aktera u sekvenci filma u kojoj se pjesma čuje. Analiza sadržaja temeljila se na modelu kognitivne procjene (cognitive appraisal) prema kojem su emocije, praćene mislima i ponašanjem, rezultat utjecaja nadražaja koji je značajan za osobu kao rezultat prethodno pohranjene memorije ili unaprijed stvorenih pojedinačnih obrazaca (okvira) za percepciju događaja. Interakcija između zvučnih podražaja (tekst i glazba pjesme) i vizualnih (scena, glumčevi pokreti i elementi scene) jasno navodi koje će se emocije pokrenuti. Nalazi istraživanja potkrepljuju tezu da makedonske narodne pjesme, nastale kao rezultat višestoljetne borbe makedonskog naroda, „uokvirene“ u makedonskim filmovima, pojačavaju domoljubne emocije i teže jačanju nacionalnog identiteta, što se postiže ponavljanjem i revitalizacijom kolektivnih sjećanja.
  • Some of the metrics are blocked by your 
    Item type:Publication,
    Film music as an integral part of framing messages in Macedonian films “With torments I was born, before the rain in Macedonian part of the hell”
    (NGO Academy of Social Sciences, 2019-12)
    ;
    Film kao medij masovne komunikacije ima upečatljiv i jedinstven utjecaj na oblikovanje percepcije publike, istodobno djelujući na dva dominantna osjetila: vid i sluh. Uključivanje glazbe u određene filmske scene stoga ima za cilj pojačati i naglasiti izazvana iskustva (emocionalna, reflektivna i senzitivna). U makedonskim filmovima, gdje kao naracija dominiraju poznata djela makedonske književnosti, makedonske narodne pjesme se najčešće koriste kao filmska glazba. Kao dio makedonske kulture oni su sastavni dio povijesti, ističući težnje makedonskog naroda za nacionalnom neovisnošću. Da bismo odgovorili na glavno istraživačko pitanje: "Naglašava li (uokviruje) makedonska narodna pjesma kao filmska glazba glavnu poruku filma?" analizirali smo uporabu makedonske narodne pjesme “So maki sum se rodil” (“Sa mukama sam se rodio”) u filmovima “Pred doždot” (“Prije kiše") i"Makedonskiot del od pekolot” (“Makedonski dio pakla"). Koristila se metoda kvalitativne analize sadržaja gdje se uzima u obzir jedinica analize: tekst, scena i ponašanje aktera u sekvenci filma u kojoj se pjesma čuje. Analiza sadržaja temeljila se na modelu kognitivne procjene (cognitive appraisal) prema kojem su emocije, praćene mislima i ponašanjem, rezultat utjecaja nadražaja koji je značajan za osobu kao rezultat prethodno pohranjene memorije ili unaprijed stvorenih pojedinačnih obrazaca (okvira) za percepciju događaja. Interakcija između zvučnih podražaja (tekst i glazba pjesme) i vizualnih (scena, glumčevi pokreti i elementi scene) jasno navodi koje će se emocije pokrenuti. Nalazi istraživanja potkrepljuju tezu da makedonske narodne pjesme, nastale kao rezultat višestoljetne borbe makedonskog naroda, „uokvirene“ u makedonskim filmovima, pojačavaju domoljubne emocije i teže jačanju nacionalnog identiteta, što se postiže ponavljanjem i revitalizacijom kolektivnih sjećanja.