Zabranjena proizvodnja i promet GMO-a u Sjevernoj Makedoniji

Abstract

Čovjek se danas suočava s promjenom koja je po svom značenju i posljedicama unikatna – proizvodnja i promet GMO-a. I dok u svjetskim razmjerima polemika još uvijek traje i širi se proslijeđena euforijom, znanstvenim trijumfalizmom i mitologijom, na nacionalnom nivou države imaju različite stavove u odnosu na strategije koje trebaju preuzeti, jer su ulozi previsoki. Osnovni je mijenjanje našeg poimanja života iz korijena! Stoga nije dobro izbjegavanje ovakvih pitanja, niti njihovo pretjerano pojednostavljivanje, jer bi se time mogla otvoriti Pandorina kutija, pogotovo u malim zemljama kao što je to Sjeverna Makedonija. U članku se problematizira koliko stanovnici Sjeverne Makedonije smatraju sebe nacijom koja pokazuje sluh za javno mnijenje i senzibilitet za probleme u životnoj sredini i smjernice u kome se društvo kreće, te u tom kontekstu kakvo je trenutačno stanje oko promišljanja suštinskih dilema koje se nameću planiranim rasprostranjivanjem GMO-a u životnoj sredini, ali i uvozom proizvoda koji sadrže GMO, i to počevši od intencija i planova institucija oko pitanja proizvodnje i prometa GMO-a, pa sve do legislativnih rješenja. Naime, Makedonija je čak 2013. zabranila proizvodnju i promet GMO hrane i to pod uvjetom „...sve dok ne postane članica EU-a“, no u javnosti je sve prisutnije pitanje o učinkovitosti provođenja ove zabrane.