Iustinianus Primus Faculty of Law
Permanent URI for this communityhttps://repository.ukim.mk/handle/20.500.12188/22
Browse
4 results
Search Results
- Some of the metrics are blocked by yourconsent settings
Item type:Publication, THE SYSTEM OF FREE LEGAL AID IN THE REPUBLIC OF NORTH MACEDONIA: CURRENT SITUATION AND CHALLENGES(Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, R. Hrvatska, 2022) ;Zoroska Kamilovska, Tatjana ;Rakočević, MilkaMicevska, TeaIn order to fully enjoy the right to access to justice, it is not sufficient for the state to establish an effective system of legal protection, but to provide a system where, without discrimination of any kind, every person will be able to enjoy its right to access to justice regardless of the obstacles, typically of financial nature, one can confront in realization and protection of its rights. Such system is needed in order for the human rights to be protected and enforced equally. The right to legal aid is considered as an essential element of a fair, human and efficient system of administration of justice. The paper discusses certain aspects of the right to free legal aid in international and national context. After analyzing the essence and concept of legal aid generally, the authors refer to the European standards relating to legal aid focusing on the legal instruments and measures adopted by CoE and EU and the case-law of the ECtHR in that regard. Furthermore, the current normative framework of North Macedonia concerning free legal aid in civil cases is being discussed including an analysis of the practical implementation of the Law on Free Legal Aid from 2019 and the challenges that occurred from its application in the practice. - Some of the metrics are blocked by yourconsent settings
Item type:Publication, OBAVEZNI POKUŠAJ MEDIJACIJE U PARNIČNOM POSTUPKU SJEVERNE MAKEDONIJE(Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, R. Hrvatska, 2021) ;Rakočević, MilkaZoroska Kamilovska, TatjanaPromocija i poticanje medijacije u Republici Sjevernoj Makedoniji ide sporo i sa skromnim rezultatima. Od donošenja prvog Zakona o medijaciji 2006 godine do danas, neprestano se ulažu napori da se mirenje oživi na domaćoj pravnoj sceni. Na normativnom planu, model medijacije pretrpio je višestruke promjene i transformacije. Izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2015 godine kao perspektivno rješenje uveden je obavezni pokušaj medijacije u trgovačkim sporovima do 1.000.000 denara. Razlozi ovog zakonodavnog poduhvata u javnosti bili su oskudno obrazloženi. Nepostojanje specifičnih pokazatelja za potrebu uvođenja obaveznog pokušaja medijacije u ovoj vrsti sporova mobiliziralo je otpor mnogih trgovinskih subjekata, ali i članova pravne struke. Mali broj komparativnih primjera i iskustava iz zemalja Europske unije, posebno turbulencije u održavanju ovog modela u nekima od njih, kao i početni organizacijski problemi njegove primjene u našoj zemlji, potaknuli su sumnje u perspektivu ovog rješenja. Čini se da je nekoliko godina nakon uvođenja obveznog pokušaja medijacije u trgovačkim sporovima do određene vrijednosti sasvim solidno vrijeme za procjenu dosadašnjeg uspjeha ovog rješenja, ali i za prognozu dali takvo rješenje ima dugoročnih izgleda oživjeti medijaciju u našoj zemlji i stvoriti kulturu korištenja medijacije čak i kada ona nije nametnuta, tj. na čisto dobrovoljnoj osnovi. - Some of the metrics are blocked by yourconsent settings
Item type:Publication, PRIGOVOR O NEZAKONITOSTIMA U POSTUPKU OVRHE [OBJECTION AGAINST IRREGULARITIES IN ENFORCEMENT PROCEDURE](Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, R. Hrvatska, 2020) ;Zoroska Kamilovska, TatjanaRakočević, MilkaUvođenjem privatnih ovršitelja kao zasebne pravne profesije u čijoj je isključivoj nadležnosti sprovođenje postupka prisilnog ostvarivanja tražbina od izuzetnog i prvorazrednog značaja postavilo se pitanje kontrole u odnosu na zakonitost njihovog rada. Prema Zakonu o ovrsi, više subjekata ima ovlast kontrolirati zakonito postupanje ovršitelja u provedbi ovrhe i vršiti nadzor nad radom ovršiteljske službe. Od ponuđenih kontrolnih mehanizama, sa aspekta zakonitog i pravilnog postupanja ovršitelja tijekom samog postupka ovrhe najznačajnija je kontrola koju obavlja sud, jer ista ima kapacitet da obesnaži nezakonite i nepravilne radnje ovršitelja. Kao posebna vrsta nadzora, sudska kontrola rada ovršitelja ostvaruje se kroz mogućnost izjavljivanja prigovora o nezakonitostima tijekom ovrhe. U radu se nastoji obraditi pitanje sudske kontrole rada ovršitelja koja se ostvaruje kroz mogućnost izjavljivanja prigovora o nezakonitostima tijekom ovrhe, kao specifičnog i jedinstvenog pravnog sredstva u postupku ovrhe. Nakon uvodnih razmatranja, središnji i opsegom najveći dio rada posvjećen je analizi pojma i temeljnih osobina prigovora o nezakonitostima tijekom ovrhe i objekta pobijanja ovog pravnog sredstva. U radu se takođe obrađuju i specifičnosti postupka po prigovoru. - Some of the metrics are blocked by yourconsent settings
Item type:Publication, РЕЖИМОТ НА ДОЗВОЛЕНОСТ НА РЕВИЗИЈА ВО ПАРНИЧНАТА ПОСТАПКА СО ОСВРТ НА ПРАКТИКАТА НА ВРХОВНИОТ СУД НА РЕПУБЛИКА СЕВЕРНА МАКЕДОНИЈА(2019-10) ;Janevski, Arsen ;Zoroska Kamilovska, TatjanaRakočević, MilkaВо системот на македонската парнична постапка ревизијата е уредена како вонреден правен лек. Според своите карактеристики и правни својства ревизијата е несуспензивен, деволутивен, двостран, преклузивен, ограничен правен лек против правосилни одлуки донесени во втор степен. Во граѓанските предмети, ревизијата е единствениот правен лек со кој може да се иницира постапка пред Врховниот суд како највисок судски авторитет во државата. Од аспект на прашањето за дозволеност на ревизијата, таа секогаш се јавува како ограничен правен лек. Можноста за нејзино изјавување е условена првенствено од правните својства на одлуката што се побива, можните објекти на напад, претпоставките од кои зависи нејзиното изјавување како и причините поради кои може да се изјави. Иако ЗПП за означување на овој правен лек користи еден генерички поим – ревизија, според актуелниот режим на дозволеност, се прави дистинкција помеѓу два вида ревизија кои процесната теорија ги квалификува како редовна и вонредна ревизија. Постои разлика во однос на претпоставките и критериумуте од кои зависи дозволеноста на тн. редовна и тн. вонредна ревизија, при што ограничувањето е повеќекратно. Во трудот ќе бидат обработени специфичностите на актуелниот режим на дозволеност на редовната и вонредната ревизија, со осврт на ставовите што Врховниот суд, како суд од највисока инстанца ги има завземено по одделни прашања во однос на можноста за изјавување на овој правен лек.
