Utjecaj politickih Instrumentata na poslvanje s nedrvnim sumskim proizvodima u Hrvatskoj, Makedoniji I Srbiji

Abstract

Na području jugoistočne Europe povećava se broj istraživanja koja se bave problematikom nedrvnih šumskih proizvoda (NDŠP). Međutim, regulatorni politički instrumenti, koji se odnose na to područje, još su uvijek slabo istraženi. Osnovni cilj ovog istraživanja je razmatranje utjecaja određenih političkih instrumenata na poslovanje s NDŠP u odabranim državama jugoistočne Europe te analiza stavova predstavnika malih i srednjih poduzeća (MSP) za otkup, preradu i plasman NDŠP, vezanih za proceduralne elemente poslovanja s NDŠP te suradnje s nadležnim institucijama. U radu su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog u okviru FOPER II projekta "Poduzetništvo, tržišta i marketing nedrvnih šumskih proizvoda na području jugoistočne Europe". Primijenjene su komparativna i statistička metoda, kao i metoda analize sadržaja. Sekundarni podaci koji se odnose na zakonodavne i strateške dokumente analizirani su komparativnom analizom sadržaja, dok je analiza primarnih podataka koji su prikupljeni upitnikom, obavljena statističkom metodom. Kao istraživačka tehnika, za prikupljanje stavova predstavnika MSP za otkup, preradu i plasman NDŠP, korištena je anketa. Rezultati pokazuju da su analizirani dokumenti usvojeni tijekom razdoblja tranzicije, odnosno u posljednja dva desetljeća. To ukazuje na činjenicu da je ostvaren iskorak u prepoznavanju njihovog značenja nakon političkih i društvenih promjena koje su nastupile na ovim prostorima. U Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji pri gospodarenju s NDŠP prisutno je preklapanje nadležnosti institucija iz sektora šumarstva te zaštite prirode i okoliša. Suradnju sa ministarstvima nadležnim za šumarstvu ima oko polovice ispitanika u Hrvatskoj i Srbiji. Nasuprot tomu, većina ispitanika u Hrvatskoj i Makedoniji i svi ispitanici u Srbiji surađuju s ministarstvima nadležnim za poslove zaštite prirode i okoliša. Primjenom klaster analize utvrđeno je grupiranje ispitanika u tri klastera u Hrvatskoj, dva u Makedoniji i četiri u Srbiji. Ipak, u Hrvatskoj i Makedoniji se jasno izdvajaju dvije grupe ispitanika, gdje prvi klaster čine predstavnici MSP koji smatraju da im prikupljanje dokumentacije predstavlja problem u poslovanju, dok članovi drugog klastera navode da ih ova procedura ne ometa u poslovanju. U Srbiji se nije izdvojila druga grupa ispitanika koji smatraju da ih proces dobivanja dozvola za sakupljanje NDŠP ne ometa u poslovanju, već su klasteri formirani na osnovi problema uzrokovanih različitim čimbenicima, a koji imaju utjecaja na ovaj proces.